Bosanskohercegovačko privredno čudGrad Tešanj

Kada je Mudri uzimao građu za Prvog čovjeka, uzeo je šaku najbolje zemlje ispod usorske Gradine koja se zove Tešanj.

Pod današnjim imenom, Tešanj se prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju daruje „i na Usori grad Tešanj“. Pretpostavlja se da ime grada potječe od keltske riječi ‘tesen’ što u prevodu znači ‘mali dvor’.

Tešanj leži usred brežuljkastog kraja, obraslog u dvije trećine bukovom, hrastovom i crnogoričkom šumom – pisalo se o položaju Tešnja prije sto godina, a danas se obično Tešanj smatra sinonimom za privredni prosperitet. Filozofiji naklonjeni hvale ovaj živopisni bosanski gradić rečenicom: Kada je Mudri uzimao građu za Prvog čovjeka, uzeo je šaku najbolje zemlje ispod usorske Gradine koja se zove Tešanj.

Tešanj je 1465. godine proglašen za centar bosanske kraljevine

Nakon što su Osmanlije zauzele Bosnu, nakratko su proglasili Tešanj 1465. godine za centar bosanske kraljevine i ustoličili kralja Matiju Kotromanića. Tešanj je nakon toga bio središte nahije, kasnije i kadiluka. Dolaskom Austro-Ugarske, Tešanj doživljava ekonomski procvat, otvaraju se prve banke koje kreditiraju zanatstvo i trgovinu, koja je učinila Tešanj slavnim do danjašnjeg dana.

Tako je Tešanj danas svojevrsno bosanskohercegovačko privredno čudo, a podaci iz 2014. godine govore da je svaki deseti novouposleni radnik u FBiH uposlen u Tešnju, svaki 17. šleper izvezene robe dolazi iz Tešnja, a svaki peti stanovnik općine Tešanj je preduzetnik. Čak 23 tešanjske kompanije su među 100 najuspješnijih u državi.

Čaršijska ili Ferhad-begova džamija i Gazi Ferhad-begov mezar, nacionalni spomenik: Najznačajnija ličnost za razvoj starog Tešnja bio je Gazi Ferhad-beg, sin Iskenderov i sestrić slavnog turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. Kada je Ferhad-beg umro 1568. godine, sahranjen je pred svojom, Čaršijskom džamijom, a epitaf na njegovom nišanu najstariji je islamski natpis u ovome kraju. Tako je za Dan grada odabran 10. decembar, u spomen slavnom begu koji je na taj dan 1559. godine svojom vakufnamom udario temelje urbanom životu u Tešnju.Čaršijska ili Ferhad-begova džamija

1 – Gradina/Tvrđava

U historiji grada Tešnja, posebno je bitna Gradina, utvrda koja dominira okolinom i jedno je od najznačajnijih utvrđenja u BiH. Kompleks tvrđave nastao je u prahistorijskom razdoblju. Gradnju su započeli Iliri, završili Rimljani, a poslije sve proširile Osmanlije i Austro-Ugari. Franjevac Ivan Frano Jukić ju je nazvao bijelim labudom u brdima, a utvrđenje koje se sastoji od Dizdareve i Kapetanove simbol je otpora i ponosa grada. U Dizdarevoj kuli se nalazi stalna postavka JU Muzej Tešanj.

2 – Sahat-kula

U sedamnaestom stoljeću, Tešanj je dobio i 18,5 metarsku Sahat-kulu. Ranije je sahat pokazivao vrijeme „alaturka“, a današnji pokazuje srednjoeuropsko vrijeme. Poklonio ga je Fehim-beg Smailbegović gradu Tešnju 1890. godine. Od ukupno 21 sahat-kule koje su sagrađene u Bosni i Hercegovini tešanjska sahat-kula spada u 4 koje i danas rade – sat je donesen iz Beča.

3 – Grob pjesnika Muse Ćazima Ćatića

Musa Ćazim Ćatić, pjesnik i veseljak čiji život mnogi i danas smatraju idealom slobode i boemstva, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika, sudbinski je vezan za Tešanj. Na njegovom posljednjem počivalištu u Tešnju stoji isklesano: “Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.

4 – Eminagića konak

Najstariji je i najljepši objekat porodičnog graditeljskog naslijeđa u Tešnju, a smatra se da datira još iz 1860. godine. Pripadao je porodici Eminagića, bogatih veleposjednika i trgovaca, a u novije vrijeme ga je obnovila općina Tešanj. Konak se sastoji od magaze, prizemlja (hajat, mutvak,magaza prizemlja, sjeverozapadna soba, jugozapadna soba, južna mala soba i jugoistočna soba) i sprata. Prostorije pokazuju raskoš i bogatstvo specifično za tadašnje begovske porodice i kulturu življenja.

5 – Pravoslavna crkva Presvetog Pokrova Bogorodice

Pravoslavna crkva Presvetog Pokrova Bogorodice je izgrađena 1972. godine, a čuvena je posrednjovjekovnim ikonama. Zbirkaikona je jednaodčetirinajvrjednije u BiH a trenutno se čuva u Bijeljini. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, zbirku je spasio i sačuvaotešanjskikatolikMirkoBlatandžić. Za vrijeme rata u BiH, zbirka je čuvana u trezoru Privredne banke Sarajevo u Tešnju.

6 – Katoličkacrkvasv. Petra i Pavla

U Tešnju se nalazipodručnacrkvasv. Petra i Pavla, sagrađena 1898. godinezapotrebeAusto-Ugarskihčinovinka, a temeljito je obnovljenaizmeđu 1998. i 2002. godine. ObiteljHasanaAhmetlića je svojimdonacijamarenoviralakatoličkucrkvu 2014. godine.



Sportsko-rekreativni objekti u okolini

  • Izletište i šumskastaza Kiseljak
  • Izletište Ćatingreb
  • Ribolov na rijeci Usori
  • Ribolov na jezeru Mrkotić
  • Ribolov na Ciglanskom jezeru
  • Eko park
  • Izletište jezero “Jelen“ (dva jezera, staza za šetanje, mini zoo vrt)
  • Šumska staza Mrkotić
  • ZTC Banja Vrućica–Teslić
  • Tvrđava – Doboj
  • Maglajska tvrđava